Devet vrsta inteligencije


Zašto su sva deca pametna?
U poslednjih sto godina stručnjaci su često koristili IQ testove da bi odredili koliko je neko „pametan“. Zbog toga su bili osmišljeni razni testovi kojima se mjerila inteligencija. Mnogi i danas misle da je IQ test najbolji način da se izmeri nečija pamet i sposobnosti.
iq-test

Gotovo 80 godina nakon pojave prvih testova inteligencije, psiholog s Harvarda, Howard Gardner, kao i mnogi drugi psiholozi, suprotstavio se toj teoriji. Pojednostavljeno rečeno, Dr. Gardner smatra da ne postoji samo jedan način da neko može biti „pametan“, već da svako od nas ima niz različitih sposobnosti koje se mogu svrstati u različite oblasti.
Gardner je sugerirao da inteligenciju čini:

1. Sposobnost rješavanja problema s kojima se pojedinac suočava u stvarnom životu.

2. Sposobnost stvaranja novih problema koje bi trebalo riješiti.

3. Sposobnost da se nešto učini ili pruži usluga koja se u njegovoj kulturi cijeni.

Nakon ovakve šire i pragmatičnije perspektive, koncept inteligencije počeo je gubiti svoju mističnost, postavši funkcionalnim konceptom koji se na različite načine može sagledati u životu čovjeka.

Širok raspon sposobnosti koje čovjek ima Gardner je uspio odrediti pomoću grupiranja ljudskih sposobnosti u 9 širokoobuhvatnih kategorija ili „inteligencija“:

Devet vrsta inteligencije:
Inventar višestrukih inteligencija kod odraslih

Devet vrsta inteligencije:
 

1.Lingvistička (jezička, verbalna) inteligencija –
Opis: Lingvistička inteligencija podrazumijeva naglašeni interes prema riječima i načinu na koji se riječi koriste u čitanju, pisanju i govoru. Ona takođe uključuje uživanje u igrama s riječima, stranim jezicima, pričanju priča, kreativnom pisanju ili čitanju. Osobe kod kojh je razvijenija lingvistička inteligencija vole da čitaju knjige, stripove, novine, pišu pjesme i priče, uglavnom nemaju problema sa javnim nastupanjem i govorenjem, dobri su komunikatori i sl.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: razgovoraju, diskutuju, ulaze u grupne interakcije, pišu eseje ili tekstove na zadatu temu, slušaju različite govornike, kreiraju dijaloge sa partnerom ili sa grupom saradnika, daju govorne upute, bave se kreativnim pisanjem, čitanjem, pisanjem izještaja ili novinskog članka i dr.

2.Muzička inteligencija
Opis – Osobe koje imaju razvijenu muzičku inteligenciju, osim što vole i uživaju u muzici, bolje razumiju ritam, melodiju i zvučne motive, lako pamte melodije, osjećaju razliku između raznovrsnih instrumenata koji sviraju u isto vrijeme imaju razvijeniju ovu vrstu inteligencije. Takođe uživaju u aktivnostima kao što su pjevanje, sviranje nekog instrumenta, slušanje muzike i rado odlaze na koncerte.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: sviraju neki instrument, izvode neke muzičke tačke, kreiraju različite muzičke forme, slušaju različite vrste muzike, gledaju filmove ili slušaju priče o muzici i sl.

3.Logičko- matematička inteligencija
Opis – Ova inteligencija podrazumjeva lako poznavanje i primjenu brojeva i matematičkih pojmova, pronalaženje obrazaca i lakoću u uočavanju odnosa, uzroka i posljedica u nauci. Ova vrsta inteligencije dolazi do izražaja u : rešavanju problema i zagonetki, rješavanju matematičkih zadataka napamet, koristenju računara i učenju kompjuterskih programa i jezika, predstavljanju činjenica pomoću mapa, kao i u pronalaženju rješenja u detektivskim pričama. Ono što povezuje sve ove različite aktivnosti, a što je ključni element ove inteligencije, jeste logika koja se koristi kao sredstvo u rješavanju problema.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: rješavaju probleme, sastavljaju slagalice, pronalaze obrazce, upoređuju i suprostavljaju stvari, klasificiraju ideje i materijale, istražuju nove materijale, rade statističke analize, traže nove lokacije, izvode osnovne matematičke operacije, koriste kalulator, rad na računara, sastavljanje tangrama i izvođenje naučnih projekata i dr.

4.Prostorna ili spacijalna inteligencija
Opis – Ono što je svojstveno za ovu inteligenciju je da se u ovom slučaju radi o učenju i razmišljanju u slikama. Osobe koje imaju naglašenu ovu vrstu inteligencije bolje pamte lica nego imena, vole crtanjem ili skiciranjem izražavati svoje ideje, uživaju dok sastavljaju i rastavljaju stvari, primjećuju stil odjevanja, automobile ili druge stvari iz života, češće crtaju ili nešto žvrljaju, uočavaju oblike u svijetu oko sebe, uživaju dok gledaju filmove i sl. Neki ljudi tu inteligenciju iskazuju kroz aktivnosti kao što su likovna umjetnost, fotografija, film ili dizajn, dok je drugi izražavaju kroz arhitekturu, modelarstvo, građevinarstvo ili pronalazaštvo.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: crtaju, vajaju, bave se usklađivanjem boja, organizacijom i reorganizacijom stvari u prostoru, dizajniraju postere, loga ili letke, organizuju izložbu umjetničkih radova, fotografišu, modeluju, rade sa manipulativnim materijalima, ali i da se bave sportovima i drugim aktivnostima u prostoru i sl.

5.Tjelesno- kinestetička inteligencija
Opis – Ova inteligencija je zastupljenija kod onih osoba koje izražavaju sebe i svoje sposobnosti koristeći svoje tijelo, što znači da oni misle i uče tijelom. Riječ je o osobama koje: vole kretanje i fizičku aktivnost, lako i brzo uče fizičke vještine, uživaju da učestvuju u skečevima ili pozorišnim komadima, uspješni su sportisti, vješti su u primjenjenoj umjetnosti, vajarstvu, pletenju i šivenju, gradnji modela, imaju dobru koordinaciju pokreta, elegantno plešu, izvode mađionačarske trikove i sl. (ali ne sve od toga).
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: se bave kretanjem, rastezanjem, tjelesnom vježbom, kreiraju igre kretanja, koriste tijelo prilikom učenja, koriste jezik znakova, pantomimu, da se bave trčanjem i drugim sportskim disciplinama, glumom i dr.

6.Interpersonalna inteligencija
Opis – Interpersonalna inteligencija izražava sposobnost osoba da: lako upoznaju ljude i sklapaju prijateljstva, uživaju posmatrajući ljude i analizirajući njihov govor tijela, uživaju u grupnim aktivnostima i živim razgovorima, dobro organizuju aktivnosti za sebe i druge, znaju pobuditi interes kod ostalih za neki zajednički posao, brinu o tome što je ispravno, a šta pogrešno, vode računa o tome kako se drugi osjećaju, brinu o drugim ljudima i u pronalaženju načina kako da im pomognu jer upravo ova inetligencija omogućava da razumiju druge.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: igraju igre uloga, rade u grupi, sarađuju sa vršnjacima, stvaraju timove za rješavanje problema, organizuju kviz aktivnosti, grupne diskusije, organizuju događaje i proslave i dr.

7.Intrapersonalna inteligencija
Opis – Ova vrsta inteligencije podrazumijeva tendenciju o sposobnost ljudi da su više okrenuti sami sebi, jer dobro poznaju sebe i imaju dobru ideju o tome ko su i šta mogu. Osobe kod kojih je ova inteligencija razvijenija sjesniji su svojih osjećanja i mogu bolje da razumiju sebe nego što to drugi mogu. Sposobni su da zacrtaju lične ciljeve, razmišljaju o svojim iskustvima i uče na njima, provode vrijeme duboko razmišljajući o onome što je njima važno i razmišljajući o svojoj budućnosti. Preferiraju aktivnosti koje mogu izvoditi sami.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: provode više vremena u promišljanju o onome što se dogodilo i o naučenom, individualna promišljanja o tome kako se došlo do određenog rješenja, se bave meditacijom, radeći samo-procjenu ličnih ili grupnih ciljeva, određivanjem sopstvenog stila učenja, savladavanjem osnovnih koraka u boljem donošenju odluka i sl.

8.Naturalistička (prirodnjačka) inteligencija
Opis – Ova inteligencija je zastupljena kod osoba koje vole prirodu i okolinu u kojoj žive, primjećuju prirodu gdje god da su, imaju dobro pamćenje za detalje vezane za mjesta na kojima su bili, vole životinje i biljke i lako ih prepoznaju, imaju sposobnost razumjevanja različitih situacija i snalaženja u njima ili na različitim mjestima, vode računa o svojoj prirodnoj okolini, uživaju da pješače ili kampuju u prirodi, pokazuju interes za jezera, reke, okeane, astronomiju i sve ono što se tiče prirode.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: borave u prirodi, bave se ciljanim posmatranjem određenih promjena u prirodi, brigom o životinjama i prirodi, učešćem u ekološkim aktivnostima, izvode razne naučne projekte, gledaju dokumentarne filome o velikim naučnim otkrićima, često posjećuju muzeje, planetariume i sl.

9.Egzistecijalistička (spiritualistička) inteligencija
Opis – Ova inteligencija uključuje osjetljivost i kapacitet osobe da se bavi dubokim pitanjima o ljudskoj egzistenciji, kao što je značenje života, zašto umiremo i kako smo nastali i sl.
Djeca trebaju mnoštvo prilika da: promišljaju o nastanku svijeta, kao i o uzročno- posljedičnim odnosima u svakodnevnom životu, čitaju literaturu koja tretira egzistencijalističke teme, proširuju svoja religijska i druga duhovna interesovanja i sl.

Tip inteligencije Opis inteligencije Tipčne profesije, preference, potencijali Aktivnosti koje potiču razvoj inteligencije
Lingvistička Riječi i jezik, pismeno ili usmeno; interpretacija i objašnjavanje ideja putem jezika, razumjevanje povezanosti između komunikacije i namjere Pisci, advokati, predavači, izdavači, profesori književnosti, pjesnici, urednici, lingvisti, prevodioci, PR menadžeri, TV i radio prezenteri Pisanje instrukcija, razgovor na određenu temu, uređivanje napisanog testa, pisanje govora, komentara za određeni događaj,
Logičko- matematička Logičko razmišljanje, otkrivanje obrazaca, naučno rezoniranje i dedukcija, analiziranje problema, izvođenje matematičkih operacija, razumijevanje odnosa između uzroka i posljedice na osnovu opopljivih podataka Naučnici, inžinjeri, informatičari, ekonomisti, istraživači, analitičari, bankari, trgovci, pregovarači, posrednici, direktori Izvođenje matematičkih operacija na mentalnom nivou (na pamet), kreiranje procesa, razvijanje strategija za postizanje ciljeva, analiziranje principa na kojima funkcionišu mašine i sl.
Muzička Muzičke sposobnosti, svjesnost i uživanje u primjeni zvukova, prepoznavanje tonaliteta i ritmičkih obrazaca, razumijevanje odnosa između zvuka i osjećanja Muzičari, pjevači, compozitori, DJ-ji, muzički producenti, piano muzičari, akustični inžinjeri, zabavljači, organizatori zabava Izvođenje muzičkih komada, pjevanje pjesama, nadgledanje muzičkog rada, poučavanje nekog u sviranju muzičkog instrumenta,
Tjelesno- kinestetička Koordinacija tjelesnih pokreta, fizčka spretnost i okretnost, kordinacija oko i tijelo, Plesači, glumci, atletičari, sportisti, ronioci, vojnici,vatrogasci, ribolovci, zanatlije, baštovani, kuhari, avanturiste Manipuliranje , pokazivanje raznih tehnika u sportu, primjena mimike u objašnjavanju nečeg
Prostorna ili spacijalna Vizuelno i prostorno opažanje, stvaranje i tumačenje vizuelnih slika, slikovita mašta i ekspresija, razumjevanje odnosa između slike i njenog značenja, i između prostora i efekta Umjetnici, dizajneri, animatori, arhitekti, fotografi, vajari, izumitelji, inžinjeri, stručnjaci za ljepotu i kozmetiku Dizajniranje odjeće, tumačenje slike, projektiranje zgrada, dizajniranje automobila, loga ili kofera i sl.
Interpersonalna Opažanje osjećanja kod drugih ljudi, sposobnost da se uspostvi komunikacija sa drugima, tumačenje ponašanja i komunikacije, razumjevanje odnosa između ljudi i stanja u kojima se oni nalaze, uključivanje drugih ljudi Terapeuti, stručnjaci za ljudske resurse, medijatori, lideri, savjetnici, političari, edukatori, prodavači, psiholozi, nastavnici, ljekari, organizatori, njegovatelji, stručnjaci za reklamiranje i oglašavanje, treneri, mentori Tumačenje raspoloženja prema izrazu lica, pokazivanje sopstvenih osjećanja govorom tijela, planirani utjecaj na osjećanja drugih, vođenje ili savjetovanje drugih
Intrapersonalna Samo- svjesnost, introspekcija, lična objektivnost, sposobnost za samorazumjevanje, razmjevanje odnosa individue prema svijetu, kao i sopstvenih potreba i mogućnosti Neosprno to je svako ko je samosjestan i ko je uključen u mijenjanju sopstvenim misli i ubjeđenja u ponašanja u skladu sa datom situacijom, Razmatranje i utvrđivanje sopstvenih ciljeva i ličnih promjena usmjerenih u tom smjeru

Gardnerova teorija o višestrukoj inteligenciji govori da je svako pametan i sposoban za više vrsta aktivnosti ili posla. Važno je zapamtiti:

  • Svako od nas ima svaku od ovih inteligencija, ali su zastupljene u različitoj mjeri. Na primjer: vi možete sa lakoćom otpjevati neku pjesmu, ili je čak svirati na nekom instrumentu ali ćete imati problema ukoliko riješite da komponujete operu. Možda volite trčanje ili hodanje, ali nemate dovoljno potencijala za profesionalnog spotistu.
  • Stepen talenta koji imate za svaku od ovih devet inteligencija nije uvijek u korelaciji sa vašim uspjehom u određenoj oblasti. To znači da vi možete biti najtalentovaniji košarkaš na svijetu, ali ako niste spremni za naporan rad, timsku igru i svakodnevne vježbe, nikada nećete postati vrhunski sportista.
  • Sve inteligencije se mogu razvijati. Većina trogodišnjaka ima nizak stepen razvoja svih devet inteligencija. Na razvoj inteligencije utiču svakodnevne aktivnosti i iskustvo djeteta, prilike da vježba i razvija svoje potencijale. Dobra vijest je saznanje da mi nemamo „fiksne„ inteligencije. Loša vijest je da mozak ima svoje razvojne faze u kojima se pojedine inteligencije lakše i brže razvijaju. Kritični period za razvoj osnove za muzičku, prostornu i lingvističku inteligenciju je period od treće do šeste godine života. Tjelesno – kinestetička inteligencija intenzivno se razvija od ranog djetinjstva, već od treće godine pa sve do sedamdesete godine života. Za razvoj svih ostalih inteligencija ne postoje nikakva vremenska ograničenja.

Upoznavanje sa višestrukom inteligencijom je važno prije svega zbog boljeg upoznavanja onoga što djeca ili odrasli lakše ili teže mogu uraditi upravo zbog stepena zasupljenosti odeđenih vrsta inteligencija. Ono što je važno naglasiti je da djecu treba još u ranom djetinjstvu izložiti različitim poticajima, stimulativnom okruženju i aktivnostima koje će potići razvoj svih ili nekih inteligencija. Treba imati na umu da sva djeca ne mogu biti jednako uspješna u svim aktivnostima. Upravo je to ono što određuje njihovu individualnost i čini ih drugačijim od druge djece. Kako djeca odrastaju, stiču više iskustva i uspostavlaju više inteakcije sa ljudima i predmetima iz svog okruženja tako i više dolaze do izražaja njihova interesovaja i mogućnosti.

Uloga odraslih je da stvore okruženje koje potiče razvoj svih inteligencija, ali takođe treba procjeniti u čemu je dijete veoma uspješno. Na taj način dijete još u ranom djetinjstvu otkriva koje su njegove jače ili slabije strane. Tako se lakše mogu izbjeći situacije koje frustriraju ili obeshrabruju djecu. Na primjer. Ukoliko roditelji insisitaju da dijete svira neki instrument, a dijete za to nema predispozicije, onda su svi časovi vježbanja za samo dijete napor, nešto što kod njega ne izaziva osjećaj zadovoljstva. Dijete treba siutuacije i aktivnosti u kojima ono samo dolazi do saznanja u čemu je uspješno ili manje uspješno. Sve to vodi ka stvaranju pozitivne slike o sebi i višem stepenu samopoštovanja.sadrzaj

Ukoliko želite provjeriti koje su inteligencije kod vas naglašenije to možete učiniti pomoću Inventara višestrukih inteligencija kod odraslih

INVENTAR VIŠESTRUKIH INTELIGENCIJA ZA ODRASLE

Označite izjave u svakoj od kategorija inteligencije koje se odnose na Vas (radi zabave, prije nego počnete test, pokušajte da pretpostavite koliko vam je koja inteligencija razvijena). Na kraju saberite koliko puta ste zabilježili neku izjavu (uz svaku inteligenciju je 10 izjava) i napravite svoj grafikon inteligencija. Zapamtite – svi imamo sve inteligencije, ali nisu jednako razvijene; možete imati više isto razvijenih inteligencija; ovo nije klasični test inteligencije – ovim samo procjenjujete koje oblasti su za vas posebno zanimljive, koji su najbolji načini da učite. Posmatrajte svoje dijete kroz prizmu višestrukie inteligencije i olje ćete razumjeti kako ina najbolje uče i šta iom najbolje odgovara. Važno je razumjeti da se inteligencije razvijaju kao i da istu stvar ljudi mogu učiti na više različitih načina.

Lingvistička inteligencija
__________  Knjige su mi veoma važne.
__________  U sebi mogu čuti zvuk riječi i prije no što ih pročitam, izgovorim ili napišem.
__________  Više naučim slušajući radio ili govornu kasetu nego li gledanjem TV ili filma.
__________  Uživam u igrama riječi kao što su anagrami i slično.
__________  Volim se zabavljati ili zabavljati druge neobičnim rječima, stihovima ili igrama riječi.
__________  Drugi me ponekad moraju prekidati u govoru, tražeći od mene da im objasnim značenje nekih riječi koje upotrebljavam u pisanju ili govoru.
__________  Jezici i društvena grupa predmeta su mi u školi bili lakši od prirodnih predmeta i matematike.
__________  Kad se vozim autoputom, više pažnje posvećujem riječima napisanim na reklamnim plakatima nego li pejzažu.
__________  U razgovoru često citiram ono što sam pročitala ili čula.
__________  Nedavno sam napisala nešto na što sam naročito ponosna ili na čemu su mi drugi iskazali divljenje.

Logičko-matematička inteligencija

__________  Lako računam napamet.
__________  Matematika i/ili prirodni predmeti su bili moji omiljeni predmeti u školi.
__________  Uživam planirati igre i rješavati „mozgalice“ koje zahtijevaju logično razmišljanje.
__________  Volim eksperimentisati (npr. Što će se dogoditi budem li udvostručila količinu vode kojom zalijevam svoju ružu?)
__________  U glavi neprestano tragam za obrascima, pravilima ili logičkim povezivanjem.
__________  Zanimam se za nova dostignuća u znanosti.
__________  Uvjerena sam da gotovo sve ima racionalno obrazloženje.
__________  Ponekad razmišljam u pojmovima koji su jasni, apstraktni, bez riječi i slika.
__________  Volim pronalaziti nelogičnosti u onome što ljudi kažu ili čine kod kuće ili na poslu.
__________  Bolje se osjećam kad su stvari na neki način izmjerene, kategorizirane, analizirane ili kvantificirane.

Prostorna inteligencija
__________  Kad zatvorim oči često vidim jasne slike.
__________  Osjetljiva sam na boje.
__________  Često fotoaparatom ili kamerom snimam ono što vidim oko sebe.
__________  Obožavam rješavati slagalice, lavirinte i druge vizualne igre.
__________  Noću vrlo živopisno sanjam.
__________  Na nepoznatom teritoriju u pravilu se dobro snalazim.
__________  Volim crtati ili šarati.
__________  U školi mi je geometrija bila lakša od aritmetike.
__________  Lako mi je zamisliti kako bi nešto izgledalo iz ptičje perspektive.
__________  Više volim čitati tisak koji je bogato ilustriran.

Tjelesno-kinestetička inteligencija
__________  Redovito se bavim barem jednim sportom ili tjelesnom aktivnosti.
__________  Teško mi je mirno sjediti duži period vremena.
__________  Volim svojim rukama nešto konkretno raditi, kao što je npr. šiti, plesti, rezbariti i slično.
__________  Najbolje mi ideje padaju na pamet kad šetam ili trčim ili kad se bavim nekom vrstom tjelesne aktivnosti.
__________  Svoje slobodno vrijeme najradije provodim na otvorenom.
__________  Često gestikuliram rukama ili se koristim drugim oblicima govora tijela kad razgovaram s nekime.
__________  Moram dodirnuti stvari želim li više o njima naučiti.
__________  Uživam u vratolomnoj vožnji biciuklom ili sličnim uzbudljivim tjelesnim doživljajima.
__________  Sebe bih opisala kao osobu sa dobrom koordinacijom.
__________  Novu vještinu moram isprobati, budući da mi nije dovoljno samo pitati o njoj ili vidjeti video-snimku.

Muzička inteligencija
__________  Imam ugodan glas.
__________  Mogu reći kad je muziička nota „falš“.
__________  Često slušam muziku sa radija i CD-a.
__________  Sviram jedan muzički instrument.
__________  Život bi mi bio siromašniji bez muzike
__________  Ponekad kad šetaem ulicom ulovim se da mi kroz glavu ide neka melodija.
__________  Lako mogu pratiti ritam neke melodije pomoću jednostavnog instrumenta – udaraljke.
__________  Čujem li neku melodiju jednom ili dva puta, obično je mogu prilično tačno ponoviti.
__________  Kada radim, učim i slično često pjevušim ili „dajem ritam“.
__________  Lako pamtim riječi pjesama.

Interpersonalna inteligencija

__________  Ja sam jedna od onih osoba kojima ljudi dolaze po savjet.
__________  Više volim grupne sportove kao što su odbojka, badminton i sl. od pojedinačnih sportova kao što je plivanje.
__________  Kad imam neki problem, vjerojatno ću radije potražiti neku osobu da mi pomogne nego što ću taj problem pokušati riješiti sama.
__________  Imam najmanje tri bliska prijatelja/prijateljice.
__________  Više volim grupne društvene igre kao što je monopol nego individualne aktivnosti kao što su video igre.
__________  Užitak mi je učiti drugu osobu ili osobe ono što znam.
__________  Sebe smatram vođom (ili mi to drugi kažu).
__________  Osjećam se ugodno kad sam okružena grupom ljudi.
__________  Volim se baviti društvenim aktivnostima koje su vezane uz moj posao, crkvu ili zajednicu.
__________  Svoje večeri radije provodim na živahnim zabavama nego li kod kuće sama.

Intrapersonalna inteligencija

__________  Slobodno vrijeme u pravilu provodim sama, meditirajući i misleći o važnim životnim pitanjima.

__________  Pohađala sam seminare i predavanja na temu osobnog razvoja, kako bih naučila više o sebi.
__________  U stanju sam na neuspjeh reagirati elastično.
__________  Imam poseban hobi ili interes o kojem ne govorim ostalima.
__________  U životu imam neke važne ciljeve i o njima redovito razmišljam.
__________  Objektivno i realno mogu sagledati svoje snage i svoje slabosti.
__________  Vikend bih radije provela u šumskoj kolibi nego li u mondenom ljetovalištu prepunom ljudi.
__________  Mislim da sam osoba jake volje i nezavisnog uma.
__________  Svoj unutarnji život povjeravam dnevniku.
__________  Imam svoju hobi, firmu ili sam razmišljala o osnivanju vlastitog posla.

Prirodnjačka inteligencija
________  Uživam kategorizirati stvari prema zajedničkim obilježjima.
________  Ekološka pitanja su mi važna.
________  Volim šetati, planinariti i kampirati.
________  Uživam raditi u vrtu.
________  Vjerujem u važnost očuvanja nacionalnih parkova.
________  Čini mi se razumnim stvari postavljati u hijerarhijski red.
________  Životinje su mi važne.
________  Recikliram otpad.
________  Uživam proučavati sadržaje iz biologije, botanike i zoologije.
________  Provodim mnogo vremena vani, u prirodi.

Egzistencijalistička inteligencija
________  Važno mi je vidjeti svoju ulogu u „velikoj slici“.
________  Uživam raspravljati pitanja o životu.
________  Religija mi je važna.
________  Uživam gledati umjetnička remek-djela.
________  Relaksacija i meditacija me osnažuju.
________  Volim posjećivati prekrasne predjele u prirodi.
________  Volim čitati stare i moderne filozofe.
________  Lakše učim nove stvari ako razumijem njihovu vrijednost.
________  Pitam se ima li inteligentnih bića u svemiru.
________  Proučavanje povijesti i starih kultura pomaže mi da jasnije sagledavam stvari.

Izvor: http://www.djetinjstvo.ba/index.php/od-trece-do-seste-godine/109-devet-vrsta-inteligencije

5 thoughts on “Devet vrsta inteligencije

  1. O теоријама интелигенције се може доста дискутовати.
    Посебно о оним које наглашавају постојање више врста СПЕЦИФИЧНИХ способности.
    Бојим се да се тиме само удаљава од основног појма и дефиниције интелигенције и залази у академско уситњавање феномена, иначе свосјственог западној психолошкој науци.
    У сваком случају добар чланак, едукативан и интригантан.
    Срдачан поздрав.

  2. Korisno i detaljno i za mlađe i za starije. Uz odgovarajuće vidove učenja i vežbanja za razvoj bilo koje inteligencije veoma je važno i čime se dete hrani. Žvake, čips, kokakola i sl. ne mogu doprineti napretku, čak umanjuju mnoge sposobnosti…

  3. Da, već sam bila na seminaraima sa ovom tematikom. Ovo treba znati , kako bi se u školi negovale sve dečje sposobnosti, da bi se što bolje pripremili za život. To i jeste cilj obrazovanja i vaspitanja.

Оставите одговор

Попуните детаље испод или притисните на иконицу да бисте се пријавили:

WordPress.com лого

Коментаришет користећи свој WordPress.com налог. Одјавите се /  Промени )

Google photo

Коментаришет користећи свој Google налог. Одјавите се /  Промени )

Слика на Твитеру

Коментаришет користећи свој Twitter налог. Одјавите се /  Промени )

Фејсбукова фотографија

Коментаришет користећи свој Facebook налог. Одјавите се /  Промени )

Повезивање са %s